MEĐUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE (MFI)
STRATEŠKI CILJ
Ministarstvo financija i trezora BiH je u strateškim dokumentima opredjelilo svoju djelatnost i aktivnosti koje realizira u smjeru osvarivanju integriranog rasta i makroekonomske stabilnosti.
U tom smislu prepoznat je kao srednjoročni cilj -Stabilan i transparentan sustav financranja BIH , upravljanje i kontrolom javnih financija i ispunjenje međunarodnih obveza.
U tom kontekstu posebno mjesto zauzima usklađeost eksternog financiranja sa potrebama u Bosni i Hercegovini kao jedan od specifičnih ciljeva.
Zajmovini kapital iz međunarodnog financiranja
U novije vrijeme dolazi do naglog poovećanja značaja međunarodnog financiranja.Tome je doprinjelo nekoliko činilaca .
Nastanak međuanrodnih financijskih insitucija (MFI) uvjetovan je porušenim odnosima nakon drugog svjetskog rata. Nakon njega se utemeljuju krucijalne međunarodne financijske organizacije -Međurodni monetarni fond (IMF), Međunraodna banka za obnovu i razvitak (IBRD), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Međunarodno udruženje za razvitak (IDA), regionalne banke za razitak , Europska investicijska banka, Europksa platna uniija, Međunarodna banka za ekonomsku suradnju i dr. koje će prije svega voditi računa o međunarondim odnosima , njihovom odnosu snaga na međunarodnom tržistu kapitala i uspostavljanju temelja koje će ubrzati razvitak zemalja njihovih članica.
MFI čine međunarodno financiranje dostupnim i važnim u pogledu samoodrživosti nacionalnih gospodarstava i njihove konkurentske žilavosti. Svojim akcijama utječu na reguliranje odnosa na međuanrodnom financijskim tržištu i ublažavaju negativne oscilacije na nacionalnim tržištima
Važna je i njihova alokativna funkcija gdje kroz investicije u zemlje, koje nisu privlačne za privatne investitore, financiranjem infrastukturalnih projekata i projekata u drugim sektorima mogu dovesti do rasta nacionalnog dohotka , otvaranja novih radnih mjesta , dostupnoti i transfera znanja i tehnologija i pozitivne prakse globalnog okruženja.
Stalni porast značaja međunarodnog finansiranja je izazvan i razvojem tržišta u cjelini i konvretibilnosti valuta , pojavom novih vidova financijskog poslovanja i novih finacijskih proizvoda i tehnologije u procesima globalizacije.
MFI djeluju kao promoteri koji dovode u izravan i kontakt investitore korisnicima zamjova , one putem svojih tijela vrše konstantan nadzor nad projektima , daju važne informacije, tehničku pomoć i transfer znanja i prihvatljive prakse.
Međuanrodno finansiranje
Protok međunarodnog kapitala može biti autonomni i kompezatorni. Ako se od međunarodnog kretanja kapitala dolazi zbog ekonomskih interesa izravnih aktera (poslovnih banaka, poduzeća i sl.), bez obzira na stanje platne bilance, riječ je o autonomnim transakcijama kapitala. Ukoliko se pak državni organi angažiraju na osiguravanju priljeva kapitala u zemlju da bi se osiguralo pokriće deficita platne bilance, radi se o o kompezatornom (nivelirajućem ) kretanju kapitala.
U međunarodnom kretanju kapitala posebno mjesto imaju međudržavni krediti, krediti međunarodnih organizacija, bankarske pozajmice.
Cilj međunarodnog financiranja je, na jednoj strani, osiguranje potrebitog iznosa i najpovoljnije strukture sredstava iz međunarodnih izvora za ostvarivanje poslovnih pothavata i, na drugoj strani, ekonomski najracionalnije ulaganje slobodnih sredstava kroz međunarodne transakcije.
Međunarodno finanscranje dopušta racionalnu uporabu financijskih sredstava jer se ova usmjerevaju u regione i sektore gdje je njihova učinkovitost u korištenju najveća; razbijaju se uski nacionalni okviri i kriterijiu alokaciji kapitala i novca. U tom pogledu ostaje potreba da korisnik ovakovih izvora osigura cjelishodan režim apsorpcije (selekcija projekata, selekcija financijskih izvora, uvjeti i vrijeme implementiranja , održavanje okvira dopuštane granice financiranja itd).
Izvor za fianciranje MFI predstavljaju njihovi vlastiti izvori, sredstva koja se akumuliraju otplatom plasiranih kredita, prihodi koje ostvaruje svojim poslovanjem
Mnoge zemlje su spremne da se uključe e u razvitak međunarodne monetarne suradnje i financiranja čak kad bi to ograničavalo njihovu slobodu u vođenju monetarne i drugih segmenta gospodarske politike.
Pregovaračka moć zemlje nije uvijek ista kada se radi o međunarodnom kreditiranju. Mnoge zemlje su spremne da pristanu na mijenjanje segmenata gospodarske politike, postojeću praksu i zakonodavstvo. Izravan uvjet odnosa u pregovaranju sa MFI predstavlja visina kvote ili kapitala koju zemlje uplaćuju , gospodarska moć zemlje kao i odnosi na političkoj sceni, nacionalni tržišni odnosi i domaće zakonodavstvo. Zemlje kroz međunarodno financiranje na neki način su primorane da prate svjetske trendove, standarde na nove načine poslovanja , da ograničavaju ili selektiraju državni intervencionizam i protekcionizam kroz liberaliziranje tržišta i kretanja kapitala.
Samo zaduživanje i korištenje međunarodnih kredita ne mora nužno rezultirati povećanjem rasta i poboljšanjem drugih makroekonomskih varijabli. Ono pretpostavlja dobro upravljanje , odgovorno i sistematično rješavanje mnogih reformskih pitanja i prilagodbu gospodarske i društvene strukture.
Utjecaj međunarodnog financiranja
Motivi, dimenzije i tehnike međunarodnog kretanja kapitala razlikuju se prema oblicima transakcija kapitalom tj. da li su izravne investicije, portfolio investicije ili pak međunarodni krediti. Pojedine zemlje bilo da su davatelji ili primatelji sredstava također imaju različitu strukturu priljeva ili odljeva u zavisnosi karakteristika njihovih vlastitih ekonomiija.
Postoji makroekonomska povezanost temeljnih privrednih procesa u domaćem gospodarstvu sa platnom bilancom. Platna bilanca je statitstički pregled svih ekonomskih transackcija između rezidenata jedne zemlje i nerezidenata u određenom razdoblju.. On bilježi promjene međunarodnih obveza i potraživanja tijekom jedne godine. Osnovni računi platne bilance su tekući račun ( uvoz -izvoz roba i usluga , primarni i sekundarni dohodak, jednostrani transferi) , kapitalni račun ( kapitalne transfere i kupoprodaju nefinancijske aktive ) i finansijski račun ( obuhvata prodaju domaće financijske aktive strancima i kupovinu strane finanscjske aktive, transakcije devizne pričuve. Financijski račun obuhvata izravne investicije , portfolio investicije , finansijske derivate i ostale investicije kao kratkoročni i dugoročni krediti trgovinski krediti , krediti MFI itd. .
Sve transakcije (osim onih u financijskim stavkama) koje se odnose na ekonomske vrijednosti i koje se odvijaju između rezidentnih i nerezidentnih tijela su obuhvaćene na tekućem računu. Radi se o transakcijama poslovnih subjekata kojima se stvaraju vrijednosti i kao takove ulaze u obračun bruto-domaćeg proizvoda . Za razliku od njih na transakcije na kapitalnom financijskom računu predstavljaju prijenos dijela već stvorenog dohotka u obliku štednje iz jedne zemlje u drugu. Tekuće transakcije povećavaju obim svjetskog dohodka kapitalno-financijske transakcije evidentiraju preraspodjelu njegovog održivog dijela.
MMF i druge MFI su dugi niz godina koristile kriterij da deficit tekućeg računa nije održiv ukoliko prelazi razinu 5% BDP. To pravilo se nije uvijek potvrđivalo. Ako se pođe od činjenice da se svaki deficit tekućeg računa mora financirati , odnosno moraju postojati izvori financiraranja, onda se može reći da je deficit tekućeg računa održiv u onom mjeri i onim rokovima za koje povjerioci vjeruju da je održiv. Dokle god financijska tržišta imaju povjerenja da će zemlja dužnik moći i željeti da redovito financira svoje obveze ( sagledavajući gospodrasku politiku zemlje u narednom razdoblju ) , dužnička kriza neće nastupiti. Ukoliko presuše izvori financiranja i nastane vrijeme za otplatu kredita može doći do smanjenja novčane mase i pojave recesije . Izvori financiranja deficita tekućeg računa su izravne investicije,ali sve vise i stavke na financijskom računu .
Priljev ili odlljev kapitala, objašnjavali su se potrebom da se financira deficit ili investira suficit tekućih transakcija. Ukazivano je na vezu između tih transakcija i privrednog razvitka i povećanja stope društvenog proizvoda. Deficit na tekućem računu se učinkovito eliminira suficitom na kapitalnom računu. Uvoz kapitala ( kroz izravne investicije , kapitalne trasfere, kredite itd) na kapitalnom računu, je poželjan saldo za razliku od većeg uvoza na tekćem računu. Uvoz kapitala pomaže pokretanju razvitka , aktivnosti malih i srednjih poduzeća, veći izvoz, koji svi zajedno mogu da doprinesu stvaranju nove vrijednosti i smanjenju ino-duga.
Međunarodno financiranje za zemlju korisnika kredita ima veću korisnost u odnosu na domaće izvore financiranja. Visok kreditni rejting omogućava pristup MFI povoljnim izvorima financiranja tako da njihovi plasmani u vidu kredita zemljama karakterišu dobri financijski uvjeti u vidu kamatne stope, roka i načina otplate , troškova. Osim što je to za Bosnu i Hercegovinu značajan izvor snabijevanja kapitalom značajan je i uvijek prateći pristup znanjima , tehnologiji i suvremenoj praksi u vrijeme globalizacije. Međunarodni zajmovni kapital jos uvijek je temelj za dostizanje pozitivnih makroekonomskih indikatora i financijski instrument vođenja gospodarske politike svih razina vlasti u BIH.
Potreba angažiranja tuđih sredstava nameće obvezu procjene razine povoljnosti. Pošto se situacija na financijskim tržištima, domaćim i stranim stalno mijenja to potrebe za sredstvima treba pravovremeno cijeniti u cilju pronalaženja podobne i najpovoljnije strukture financianja..
Eksterno finanasiranje u uslovima tranzicije
Bosna i Hercegovina je po zaključivanju Dejtonskog mirovnog ugovora ostala opredjeljena za korištenje eksternog financiranja za potrebe efikasne tranzicije. Za uspješan tijek tranzicije neophodni su odgovorajući makroekonomski preduvjeti i procesi koji se vežu za privatizaciju poduzeća , razvitak financijskih tržišta ,radikalno liberaliziranje tržišta, uvođenje demokracije . Tranzicija bi trebalo da donese potpune učinke na dulji period. Formuliranje strategije gospodarskog i društvenog rasta trebalo bi da bude u funkciji uspješne tranzicije. BIH je ostvarila uspješnu suradnju sa MFI, ali nije dovršila potrebite reforme i prelazak na tržišnu privredu jos uvijek nije dao svoje konačne rezultate: konkurentnu privedu privlačnu za strana ulaganja , adekvatnu gospodarsku strukturu koja će utjecati da se smanjuje defiicit na tekućem računu i uravnoteženu bilancu trgovanja, povećanje izvoza ne primarnih i reprodukcionih materijala već proizvoda u koje su ugrađene visoke tehnologije, stvaranje poslovnog okružja privlačanog i sigurnog za izravne investicije u sektore koje stvaraju vrijednost, razvijeno finanskcijsko tržište koje djeluje u sinergiji sa ekonomijom. Dosadašnje razdoblje tranzicije praćen je financiranjem različitih investicionih projekta i programa razvojnih politika iz eksternih izvora.
Postavlja se pitanje da li se zaduživati u uvjetima kad još uvijek nismo okončali tranziciju . U situaciji kad u zemlji u tranziciji nema domaće akumulacije ili je nedovoljna za financiranje privrednog rasta i završetak tranzicijskih procesa jedina moguća alternativa za financiranje su sredstva iz inozemstva. Glavni izazov eksternog zaduživanja Bosne i Hercegovine usmjeren je na potrebu provedbe nužnih ekonomskih reformi u cilju dosezanja samoodrživog rasta. U tom pogledu , korištenje eksternih izvora ostaje i dalje važno i poželjno.
Koristenje međunarodnih finanijckih izvora u BIH.
Zakonski osnov za zaduživanje i izdavanje jemstava u Bosni i Hercegovini sadržan je u Zakonu o zaduživanju, dugu i jemstvima Bosne i Hercegovine kao i Zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodih ugovora.
Postoji specifičnost korištenja međunarodnih izvora u konstekstu Ustavnih i zakonskih nadležnosti u Bosni i Hercegovini. Bosna i Herecegovina , kao nosilac međuanrodnog subjektiviteta je izravno u ugovornom odnosu sa MFI u stvaranju obveza vanjskog duga i zaduživanja za potrebe entitetskih vlada, Brčko Distrikta i državnih institucija. Prava i obveze definirane međunrodinim financijskim ugovorom se u potpunosti supsidijarno prenose sa BIH kroz instrument podugovora sa entitetima i Brčko Distiktom. Bosna i Hercegovina, naslonjena na solidarnu odgovornost dva entiteta i Brčko Distrikta , ostaje nosiltelj odgovornosti za preuzete obveze prema kreditorima .
Bosna i Hercegovina u ostvarivanju makroekonomskih indikatora rasta i razvitka , tranzcijskih učinaka , podršku proračunima , financiranje projektih potreba uglavnom koristi međuanrodne izvore financiranja putem međunarodnih financijskih institucija. Oni imaju efekat katalizatora za investicije privatnog kapitala u pojedine sektore , generiraju izmjenu poslovnog okružja i zakonodavstva da bi apsorpcija stranih izravnih investicja i priljev kapitala u zemlji bio učinkovitiji.
Međunarodne financijske institucije
Bosna i Hercegovina je ostvarila visoku razinu suradnje sa međunarodnim financijskim institucijama radi potpore tranziciji i gospodrarskom rastu , U prethodnom razdoblju glavni posuđivači zajmovnog kapitala su međunarodne financijske instititucije.
Međunarodne financijske institucije (MFI) su nastale kao rezultat potrebe suradnje različitih zemalja svijeta po pitanju međunarodnih financijskih odnosa. Za organe vlasti u zemljama suradnja predstavalja izazovno područje za oblikovanje gospodrarske politike i dostizanja određene razine rasta i razvitka. . Utemeljuju se međudržavnim ugovorom/sporazumom /konvencijom više suverenih zemalja sa osnovnim ciljem slobodne međunarodne trgovine i kretanja kapitala , rasta gospodrastva , povećanje zaposlenosti, životnog standarda i smanjenja siromaštva, rasta realnog dohotka i efikasnog korištenja proizvodnih resursa.
Zemlje pojedinačno,u suradnji sa MFI ostvaruju razvojne, financijske, monetarne i druge ciljeve u rješavanju svojih potreba i prioriteta.
Međunarodne financijske institucije sa kojim Bosna i Hercegovina ostvaruje suradnju su: Međunarodni monetarni fond (IMF), Svjetska banka (WB) putem grupacije Svjetske banke do 30.06.2014.godine - Međunarodne asocijacije za razvitak (IDA) i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD), Europska banka za obnovu i razitak j (EBRD), Europska investicijska banka (EIB), Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), OPEC fond za međunarodni razvitak (OFID), Međunarodni fond za poljoprivredni razvitak (IFAD)
Duljom razgradnom financijskih institucija afilijacije privatnog sektora koji traži svoju šansu za oplodnju i investiranje zbog velikih rizika . Tako nastaju banke koje se specijaliziraju za oblasti i regione . ( Afrička banaka za razvitak , Inter američka razvojna banka , Azijska banka za razvitak i druge..)
Osim MFI kao mulitilateralnim financijskim insitucijama Bosna i Hercegovina održava visoku razinu suradnje sa bilateralnim financijskim insitucijama. Bilateralna suradnja sa pojednim zemljama , njihovim vladama ili insitucijama i agencijama ,utemeljena je na bilateralnim odnosima u oblastima gospodarske , financijske , naučne i tehničke suradnje. Razina razvijenosti bilateralnih odnosa između pojedinih zemalja odraz je odrđenog nivoa gospodarske , političke suradnje , zajedničkih ciljeva i interesa. Najznačajniju bilateralnu suradnju Bosna i Hercegovina ostvaruje sa : Razvojna banka SR Njemačke (KfW), Saudisjkim fondom za razvitak Kraljevine Saudijske Arabije (SFD), Kuvajtskim razvojnim fondom, (KFAED) , USAID , Ured kreditnog instituta Kraljevine Španjolske , Švedska razvojnom agencijom – SIDA , SECO Švicarska , Razvojnim agencijama pojedinih zemalja , Izvoznom bankom Južne Koreje, i dr.
DOKUMENTI
INFORMACIJE
Pregled financijskih ugovora u postupku zaključivanja na dan 31.01.2023.
AKTUELNO
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
fax: +387 33 202 930
e-mail: trezorbih@mft.gov.ba
© 2024. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine. Sva prava pridržana.
WEB PORTAL
DOSTUPNO NA SVIM REZOLUCIJAMA
