Odnosi sa finansijskim institucijama

22.01.2021

Pošalji dokument na e-mail

E-mail pošiljaoca (*):

E-mail primaoca (*):

Komentar:

3.2 PODNASLOV : EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ( Eurpean Bank for Reconstruction and Development) –EBRD

OPŠTI PODACI

Osnivanje, pravci djelovanja , osnviački kapital finanasiranje

Na dan 18. novembra 1989. godine francuski predsjednik Miteran je pozvao predsjednike vlada EZ na radnu večeru gdje je lansirao ideju o osnivanju evropske banke radi podržavanja razvoja u Istočnoj Evropi. Posije neophodne prireme od strane grupe zemalja G7 otpočeli su pregovori i 15. aprila 1991. godine je osnovana EBRD.

Evropska banka za obnovu i razvoj je jedina međunarodna finansijska institucija koja je stvorena da omogući pomoć zemljama Centralne i Istočne Evrope, koje primjenjuju demokra-tske principe višestranačke demokratije, u procesu tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, privatizaciji, reformi finansijskog sektora stimulišući direktne investicije i očuvanje životne sredine.

Banka ima za cilj provođenje strukturne i sektorske privredene reforme, uključujući i tu demonopolizaciju, decentralizaciju i privatizaciiju, a vodeći računa o pojedinačnim potrebama zemalja koje se nalaze na različitim stupnjevima tranzicije. Njene aktivnosti uključuju i unaprijeđenje aktivnosti privatnog sektora, jačanje finansijskih institucija, jačanje pravnog sistema i razvoj infrastrukture.

Finansijska sredstva banke u primarno usmjerena na finansiranje privatnih preduzeća ili državnih preduzeća u kojima se provodi privatizacija, kao i na stvaranje novih kompanija, uključujući tu i zajednička ulaganja u region sa međunarodnim strateškim investitorima. Glavni cilj je da se ohrabri investiranje u region, a banka radi u partnerstvu sa drugim investitorima i zajmodavcima kako bi obezbjedila zajmove, dionički kapital ili garancije. Ovome treba dodati finansiranje u infrastrukturu, telekomunikacije, saobraćaj i energetsko okruženje.

Članstvo u EBRD je otvoreno za sve evropske zemlje i neevropske zemlje koje su članice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), EIB-a. Banka ima 69 dioničara među kojima je EIB, EU i njihove zemlje članice. Članice banke su i neke vanevropske zemlje kao SAD i Japan i Australija. Početni upisani kapital je 10 milijardi ECU od toga je 30% uplaćeno u akcijski kapital u pet rata od 1991. godine, dok je ostalo garancijski kapital (akcije po pozivu). Revizija veličine kapitala se vrši svakih 5 godina. Na kraju 2019.godine ukupni upisani kapitl banke iznosio je 29,754.68 miliona EUR-a što odgovora 2,975,468 upisaih dionica . Od toga uplaćeni dio (paid –in ) iznosi 6,216.71 milion EUR, a kapital po pozivu 23,537.97 milion EURa.

1995. godine Odbor guvernera je dionice za Jugoslaviju podjelio na njene republike sukcesore prema procentima koje su upotrebljavali međuanrodne finansijske intitucije MMF i Svjetska banka.

Autoritet u Banci povjeren je Odboru guvernera, za koji svaka zemlja imenuje guvernera i zamjenika na period od tri godine. Odbor direktora koji ima 23 člana imenuju guverneri na 3 godine. Odbor guvernera je odgovoran za pravac u kojem se odvija djelatnost banke, uključujući donošenje politka, donošenje odluka za odobravanje projekata i budžeta. Predsjednika bira odbor na period od 4 godine.

Za projekte privatnog sektora Banka je spemna da obezbjedi 35% kapitala za pojedinačni projekat ili kompaniju u vidu duga ili akcija. Određivanje cijene duga, prije svega odražava komercijalni rizik projekata, a ravna se prema preovladavajućim uslovima na tržištu sindicijarnih zajmova. Prilikom određivanja cijene duga bitan je i rizik određen za zemlju u kojoj se implementira projekat. Banka takođe finansira infrastrukturalne projekte i spremana je da obezbjedi za njih kredit ili dionički kapital.

Pored toga što osigurava vlastiti kapital iz svoje zemlje djelovanja banka nastoji da privuče i međunarodni kapital na ova tržišta. Ona radi sa finansijskim institucijama da bi se pomogao razvoj projekta privatnog sektora. Trenutno glavni način da mobilira strano investiranje u projekte privatnog sektora je učešće banaka u zajmovima EBRD. Kroz mehanizam učestvovanja svaka banka zajmodavac može da ima koristi od statusa EBRD-a kao privilegovanog povjerioca. Banka sarađuje i sa drugim povjeriocima npr. sa bankama u zemljama djelovanja, sa ostalim institucijama koje su spremne da preuzmu rizike kao što su izvozne agencije, investiciona osiguravajuća društva i druge međunarodne institucije.

EBRD ostvaruje koristi od svog statusa međunarodne institucije sa trostrukim A kreditnim rejtingom U skladu sa tim politka EBRD je sljedeća:
- ne reprogramirati otplatu dugova i ne učestovati u aranžmanima za reprogramiranje dugova koji se odnose na njene zajmove date zemljama faktorima ili za koje garantuju zemlje djelovanja
- ne reprogramirati zajmove date zajmoprimcima iz privatnog sektora ukoliko je nespospobnost zajmoprimca da otpalti dug vezana za opšti manjak deviza u zemlji zajmoprimca

EBRD pored toga što obezbjeđuje svoj kapital, mobiliše kapital za svoje zajmoprimce. Sindiciranje je važna komponenta koji banka provodi. Banke učesnici u sindikatima su izabrane na osnovu njihovih aktivnosti na lokalnim tržištima, želje zajmoprimca da uspostavi i ili zadrži veze sa međunarodnim bankama i od iskustva EBRD, odnosno njenog poznavanja bankarske zajednice. Tehnika koja se primjenjuje sastoji se u učešču u zajmovima koje nadgleda EBRD.
EBRD sarađuje sa izvoznim agencijama tj agencijama za izvozne kredite gdje one u kombinaciiji sa EBRD fondovima finansiraju odobrene projekte javnog sektora.

Finansijski proizvodi

Jedna od velikih prednosti EBRD je da može da djeluje u privatnom i državnom sektoru. Ona u praksi povezuje principe razvojnog i trgovačkog bankarastva i obezbjeđuje izvore finansiranja za novoprivatizovana preduzeća i za finansijsku infrastrukutru projekata koji podržavaju javni sektor.
EBRD je fleksibilna i korisit čitav iniz finansijskih instrumenata po mjeri projekata. Ona nudi: zajmove, plasman u dionički kapital i garancije. Ona nudi i tehničku kooperaciju u vezi sa projektom ako je finansira zajedno sa bilataeralnim donatorima. Sektori djelovanja su : agrobiznis, energetski sektor , proizvodnja i usluge, ulaganje u dionice preduzeća, finansijske insitutcije , prirodni izvori energije i opštinska infrastruktura i pravne reforme.

U organizacionom smislu banka se sastoji od odjeljenja u kojima rade timovi specijalista kako za privatni tako i za državni sektor. Timovi za zemlje osiguravaju primjenu konzistentne politke banke za određenu zemlju.

Projektne faze.

Zemlja koja podnosi zahtjev za zajmove mora da prođe kroz faze projektnog ciklusa.
EBRD projektni ciklus se sastoji iz nekoliko faza. Da bi se došlo od inicijative do poptisivanja potrebno je da prođe i šest mjeseci. U nekim slučajevima to može biti i kraće što zavisi od vrste projekta:
1. INICIJATIVA
Zainteresovana zemlja ili subjekat podnosi zahtjev u formi i sa elementima koji se od njega očekuju, iz koje se može zaključiti da li je projekta pogodan za finansiranje.
2. EBRD PREGLED
Ovo je najsloženija faza jer obuhata nekoliko vrsta pregleda. Obavlja ih poseban Komitet za operacije EBRD. Prvi je konceptualni pregled u kojem Banka odobrava koncept projekta, njegovu strukutru, predloženo finansiranje, što nakon uspješne ocjene rezultira potpisvanjem Mandantnog pisma sa korisnikom u kojem se podvlači projektni plan, troškovi i odgovornosti. Drugi pregled je konačni pregled u kojem se usvaja okvir za uslove i rokove budućeg kredita. Treći pregled vrši Odbor direktora na kojem se projekat prezentuje i odobrava.
3. POTPISIVANJE
U fazi potpisivanja Banka i klijent potpisuju ugovor nakon što je za obje strane pravno obavezujući dokument.
4. DOZNAČAVANJE
Banka nakon potpisanog ugovora i usaglašenih uslova i rokova vrši transfer sredstava na račun klijenta kod komercijalnih aranžman. Kod suverenih aranžamana sa državama članicama doznake sredstava se realizuju nakon što se ispune svi pravni uslovi za sticanje efektivnosti.
5. OTPLATA
Nakon implementacije projekta klijent vrši otplatu zajma po ugovorenim uslovima i otplatnom planu.
6. PRODAJA AKTIVE

7. KONAČNO DOSPJEĆE
Je zadnji datum kad se kredit otplaćuje.
8. ZAVRŠETAK
Nastaje kad se cijeli zajam otplati .

U kreiranju svojih zajmova i drugih finansijskih proizvoda Banka djeluje sa visokim stepenom fleksibilnosti. Fleksibilnost podrazumijeva konstruisanje takvih zajmova koji će odgovarati potrebama klijenta i projekata i njihovoj izloženosti riziku. Ovakva politka podstiče analizu kamatnih stopa i izloženosti valute valutnom riziku, da bi se utvrdile najpodesnije valute i formule kamatnih stopa za zajmprimca.

Valuta – izbor valute trebalo bi vršiti nakon analize gotovinskih tokova u stranoj valuti. U ovoj analizi bi trebalo uzeti u obzir prihode koje projekat donosi i troškove projekta. U općoj verziji projekta projekat bi trebalo da je finansiran u onoj valuti ili kombinaciji valuta u kojoj se stvara prihod, kako bi se izbjeglo izlaganje valute riziku.
Naravno pri tome se mora u obzir uzeti i faktori kao sto je konkurentska situacija proizvoda u odnosu na konkurente projekata na izvoznim tržištima. Treba utvrditi kakva je makroekono-ska situacija u zemlji, njena politka deviznog kursa, i saradanja sa drugim zemljama EU.
Ukoliko projekat donosi mali ili gotovo nikakav prihod u stranoj valuti izbor valute je složeniji. U ovom slučaju zajam treba vratiti iz dohodka koji se ostvaruje u lokalnoj valuti. Ukoliko je lokalna valuta povezana sa većim brojem valuta u korpi - nasuprot valutama koje slobodno flukturiraju onda bi ova valuta bila u jednakoj mjeri vezana za USD ili EURO.

Dospjelost zajma
Zajmovi koji nemaju državnu garanciju, normalno dospjevaju u roku od 10 godina, a zajmovi za koje garantira država u roku 15 godina.

Osnovica za kamatnu stopu
U izboru kamatne stope banka nudi fleksibilnost. Zajmovi se mogu dati na bazi fiksne, fluktuirajuće kamatene stope (libor) ili na bazi fluktuirajuće kamatne stope koja ima svoju gornju granicu (cap) ili donju ima i gornju i donju granicu (collar).

Izbor između finansiranja na bazi fiksne i fluktuirajuće kamatne stope trebalo bi pažljivo napraviti, uzimajući u obzir osjetljivost klijenta i projekta, kretanja kamatnih stopa, strukturu neizmirenih dugoročnih i kratkoročnih dugova. Izbor kamatne stope je veoma važana zadatak s obzirom da je direktno vezan za profitabilnost banke. Zbog toga za svaki kredit treba izraditi kalkulacije održivotsti projekta u uslovima različith kamatnih stopa. Najbolje bi bilo da u strukturi finansiranja projekta učestvuju zajmovi i sa fiksnim i fluktuirajućim kamatnim stopama.
- Zajmovi sa fluktuirajućim kamatnim stopama kamata se određuje na bazi LIBOR za 3 ili 6 mjeseci plus kreditna marža. LIBOR je fiksiran tromjesečno ili šestomjesečno na bazi kotiranja u bankama sa sredistem u Londonu. Plaćanje kamate na osnovu LIBOR, se kod većine valuta, računa na bazi uslova koji postoje ne tržištu novca. To je kamata koju klijent treba da plati povećava se iz dana u dan na neizmireni iznos zajma na bazi 360 dana u godini, za stvarni broj dana u kamatnom periodu.
- Fiksna kamatna stopa je stopa koju trezor dobija na međunarodnom swop tržištima i tržištiam opcija. Jednom kada se kamatna stopra fiksira ona ostaje sve do otplate zajma. S obzirom na to da swop tržišta omogućavaju finansiranje na bazi zajmova sa fiksnom kamatnom stopom sa rokom dospjeća 10 godina, kod zajmova na bazi fiksnih kamatnih stopa koje imaju rok preko 10 godina trebalo bi ponovo fiksirati kamatnu stopu istekom tog perioda.
Ukoliko je plan vučenja zajma i plan otplate zajma pogledu iznosa i datuma poznat kamatna stopa se može fiksirati kada zajma stupi na snagu ili kad se ispune uslovi za efektivnost ili u bilo koje vrijeme do dana pre prve isplate
Ukoliko plan vučenja zajma mora da ostane otvoren u pogledu iznosa i vemena, kamatna stopa može biti fiksirana pri svakom pojedinačnom vučenju za odgovorajući iznos. U vrijeme isplate sve pojedinačne tranše zajma biće konsolidovane u jednu tranšu sa jednom kamatnom stopom.
- Zajam na bazi fluktuirajućih kamatnih stopa sa gornjom granicom se odobravaju kao osiguranje od rasta kamatnih stopa. Na taj način bazna kamatna stopa LIBOR neće preći gornju granicu. Ova gornja granica, kao i svako drugo osiguranje, nosi sa sobom premiju osiguranja, koja može biti plaćena unaprijed ili alternativno od strane zajmoprimca. Premija bi se finansirala iz početnih prihoda zajma a otplatila bi se u toku trajanja zajma. Ona se izražava kao % od punog iznosa zajma. Za ovaj iznos bi klijent bio zadužen prilikom potpisivanja ugovora i ta premija je integrisana u iznos zajma.
- Zajam sa gornjom i donjom granicom fluktuirajuće kamatne stope (ovakvi zajmovi imaju kamatnu stopu koja ima gornju granicu i donju granicu). Kod ovih zajmova klijent ne plaća nikakve dodatne troškove s obzirom da je premija na osnovu gornje granice kamatne stope ugrađena u kredit. Što je gornja granica viša može se odrediti niža donja granica.
- Zajam sa participirajućom kamatnom stopom je svojevrsna kombinacija zajma sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom sa gornjom granicom.

Marže, provizije i troškovi

Marže se dodaju na kamatnu stopu koja se plaća na zajam. Državni projekti i projekti koje garantuje država nose maržu od 1% godišnje. Kod projekata kod kojih to nije slučaj marže predstavljaju kombinaciju rizika koji je vezan za konkretnu zemlju i rizika koji je vezan za konkretni projekat, a u utvrđuje se u procesu pregovaranja.

Provizije i kamate
Banka naplaćuje provizije i to :
- «front end» provizija od 1% minimalno za odobrenje zajma
- «committment fee» (kamata na neiskoristeni dio kredita) kod zajmova sa fluktuirajućom kamatnom stopom koja ima gornju granicu i koda zajmova sa fiksnom kamatnom stopom i kod zajmova sa fluktuirajućom kamatnom stopom sa donjom i gornjom granicom i iznosi od 1%
- provizija za konverziju zajma» laon coversion fee «od 0,125% plaća se na iznose koje se konverzuju
- provizija na poništenje ili pretplatu – «prepayment fee» ili «cancelation fee» plaća se 0,125% na pretplaćeni li otkazan iznos
- zatezna kamata –«late payment fee» u iznosu od 2% . Zatezna kamata raste na zaostali iznos zajma po međubankarskim tržišnim kamatnim stopama za odgovarajući vremenski period plus marža za dodatni kamatni spread od 2%
- ostale provizije

EBRD daje velike mogućnosti konverzije zajma (kad se u ugovorenom zajmu mijenjaju njegovi bitini elementi: kamatne stope, valute, rokovi dospjeća).

Odnosi Banke sa članicama i Bosnom i Hercegovinom

Od članstva u toj instituciji Banka izrađuje za svaki srednjoročni period strategiju prema zemlji. Banka sagledava ambijent općih reformi gdje analizira politčko okruženje, vanjsko okruženje, zakonsku pravnu reformu, zaštitu okoliša, makroekonomske uslove za poslovanje banke. Sve su to ulazni inputi na osnovu kojih banka utvrđuje svoje strateške orjentacije i planira svoje operacije sa jedne strane, a sa druge analizira napredak zemlje u procesu tranzicije. Svake godine EBRD izdaje svoj Izvještaj o tranziciji zemalja gdje su identifikovani sektori u kojima je u zemlji ostvaren napredak i njihov uticaj na rast.

U ranijim strategijama EBRD je podržavala ostvarivanje parametara uspješne tranzicije: projekte vezane za veliku i malu privatizaciju, podržavanje izvoznih preduzeća i stvaranje dobrog poslovnog ambijenta. Osim sektora preduzeća (prisutna je u sferi agrobiznisa, industrije i telekomunikacija) banka podržava razvoj finansijskog sektora gdje u sektoru bankarstva vrši ulaganja u obliku zajmova i dokapitalizacije, ulaganja u mikrofinansijski sektor, zatim u području infrastrukture (energija transport, komunalna infrastruktura ).

Temelj saradnje BIH i EBRD se zasniva na EBRD strategiji za Bosnu i Hercegovinu koja definiše osnovne pravce djelovanja banke i odraz potreba Bosne i Hercegovine za finansiranje.
Skoro svaki strateski dokument sa EBRD sadržavao je ciljeve koji su bili usmjereni na poboljšanje konkurentnosti zemlje i povećanja njene integracije u regiju, kao i jačanje otpornosti ekonomije povećanjem energetske sigurnosti. Tranzicija ka zelenoj ekonomiji je bila značajan element Bančinog angažmana, s obzirom na veliki intenzitet korištenja energije u BiH ekonomiji i nizak nivo energetske efikasnosti kako u industrijskom tako i u stambenom sektoru. Pored toga, s obzirom na velike izazove u inkluzivnosti, Banka je promovirala inkluzivni rast na nivou projekata.
Imajući sve ovo u vidu, Banka će slijediti sljedeće strateške prioritete u Bosni i Hercegovini u periodu 2017-2022:
• Omogućiti izgradnju kapaciteta i jačanje privatnog sektora, uz promoviranje komercijalizacije javnih komunalnih preduzeća, i podršku privatizaciji održivih preduzeća u državnom vlasništvu u cilju povećanja Konkurentnosti
• Podržati razvoj ključnih transportnih i energetskih prekograničnih veza sa ciljem promoviranja Integracije u regiju uz istovremeno povećavanje Otpornosti ekonomije, i
• Podržati energetsku efikasnost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te pomagati općinama u podizanju kvaliteta usluga radi promoviranja Zelene ekonomije.

Banka je u BiH tradicionalno među najvećim pozajmljivačima.

Aktivni portfolij Evropske banke za obnovu i razvoj u Bosni i Hercegovini iznosi 1,308 miliona eura sa 94 aktivna projekta, od čega se 78 % ulaganja odnosi na infrastrukturu, 16 % u finansijske institucije i 7 % u industriju, trgovinu i agrobiznis.

Dosadašnja ulaganja Evropske banke za obnovu i razvoj u Bosni i Hercegovini iznose oko 2,545 milionai eura u 191 finansirana projekata, od čega je povučeno 1,803 miliona eura.

Članstvo i finansijska pozicija BIH u EBRD

Bosna i Hercegovina je članica Evropske banke za obnovu i razvoj od 1996. godine i nalazi se u Konstituenci EBRD-a sa Austrijom, Kiprom, Izraelom, Kazahstanom i Maltom.

Bosna i Hercegovina ima upisanu 5.071 dionicu . Nominalna vrijednsot dionice je 10.000 EUR-a što rezultira da je ukupna vrijednost upisanog kapitala 50,71 milion EUR-a. Od toga je uplaćeni kapital 10,57 miliona dok kapital po pozivu 40,14 miliona EUR.

Od kako je postala članica 1996.godine Bosna I Hercegovina je prihvatila jedno uvećanje kapitala 2010. godine.
1996.godine je njena finansijska kapitalana pozicja bila da posjeduje 3.380 uplaćenih dionica

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je dana 13. jula 2011. godine donijelo Odluku o prihvatanju povećanja vrijednosti kapitala Bosne i Hercegovine u Europskoj banci za obnovu i razvitak I to za 1621 dionicu. Stuktura dionica je : (a) uplaćeni kapital u iznosu od 1.700.000,00 EUR, što odgovara broju od 170 dionica dobivenih putem realokacije neto prihoda Banke i (b) upisani kapital u iznosu od 15.210.000,00 EUR, što odgovara broju od 1521 dionice plative po pozivu Banke nakon godišnjeg sastanka EBRD-a 2016. godine. Do sada nije bilo poziva za uplatu dionica.

Saradnja sa drugim međunarodnim fianansijskim institucijama

Saradnja sa donatorima i drugim međunarodnim finansijskim institucijama (MFI) je naročito izražena u BiH. O zajedničkim finansijskim mogućnostima redovno se raspravlja i one se dorađuju tako da je do danas Banka implmentirala zajedničke poslove sa svim MFI i EK, i polako preuzima vodeću ulogu u smislu tehničke pomoći reformama i institucionalnom jačanju. Ova pomoć je usko koordinisana sa Direkcijom za Evropske integracije.

Bosna i Hercegovina i dalje ostaje među prioritetnim zemljama za donatorsku zajednicu. EU BiH smatra kao zemlju potencijalnog kandidata za ulazak u EU i kao takva koristi IPA instrument za predpristupnu pomoć. Uloga EBRD je da u tim projektima ulaže u vidu grantova

EBRD je finansijer posebnog Investiocioni fond za Zapadni Balkan, koji je postao oprerativan u 2006.godini . Takođe ima svoj specijalni dionički fond iz kojeg se finansiraju projekti koji doprinose tranziciji.