MEĐUNARODNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE (MFI)
OPŠTI PODACI
Strateški cilj
Ministarstvo finansija i trezora BiH je u strateškim dokumentima opredjelilo svoju djelatnost i aktivnosti koje realizije u pravcu osvarivanju integralnog rasta i makroekonomske stabilnosti.
U tom smislu prepoznat je kao srednjoročni cilj -Stabilan i transparentan sitem finansiranja BIH , upravljanje i kontrolom javnih finansija i ispunjenje međunarodnih obaveza.
U tom kontekstu posebno mjesto zauzima usklađeost eksternog finansiranja sa potrebama u Bosni i Hercegovini kao jedan od specifičnih ciljeva.
Zajmovini kapital iz međunarodnog finansiranja
U novije vrijeme dolazi do naglog porasta značaja međunarodnog finansiranja.Tome je doprinjelo nekoliko faktora.
Nastanak međuanrodnih finansijskih insitucija (MFI) uslovljen je porušenim odnosima nakon drugog svjetskog rata. Nakon njega se osnivaju krucijalne međunarodne finansijske organizacije -Međurodni monetarni fond (IMF), Međunraodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), regionalne banke za razvoj, Evropska investiciona banka, Evropksa platna uniija, Međunarodna banka za ekonomsku saradnju i dr. koje će prije svega voditi računa o međunarondim odnosima , njihovom odnosu snaga na međunarodnom tržistu kapitala i uspostavljanju temelja koje će ubrzati razvoj zemalja nihovih članica.
MFI čine međunarodno finansiranje dostupnim i važnim u pogledu samoodrživosti nacionalnih ekonomija i njihove konkurentske žilavosti. Svojim akcijama utiču na regulisanje odnosa na međuanrodnom finansijskim tržištu i ublažavaju negativne oscilacije na nacionalnim tržištima
Važna je i njihova alokativna funkcija gdje kroz investicije u zemlje, koje nisu privlačne za privatne investitore, finansiranjem infrastukturalnih projekata i projekata u drugim sektorima mogu dovesti do rasta nacionalnog dohotka , otvaranja novih radnih mjesta , dostupnoti i transfera znanja i tehnologija i pozitivne prakse globalnog okruženja.
Stalni porast značaja međunarodnog finansiranja je izazvan i razvojem tržišta u cjelini i konvretibilnosti valuta , pojavom novih vidova finansijskog poslovanja i novih finasijskih proizvoda i tehnologije u procesima globalizacije.
MFI djeluju kao promoteri koji dovode u neposredni kontakt investitore korisnicima zamjova , one putem svojih tijela vrše konstantan nadzor nad projektima , daju važne informacije, tehničku pomoć i transfer znanja i prihvatljivih praksi.
Međuanrodno finansiranje
Tokovi međunarodnog kapitala mogu biti autonomni i kompezatorni. Ako se od međunarodnog kretanja kapitala dolazi zbog ekonomskih interesa neposrednih aktera (poslovnih banaka, preduzeća i sl.), bez obzira na stanje platnog bilansa, riječ je o autonomnim transakcijama kapitala. Ukoliko se pak državni organi angažuju na obezbjeđivanju priliva kapitala u zemlju da bi se osiguralo pokriće deficita platnog bilansa, radi se o o kompezatornom (izravnavajućem) kretanju kapitala.
U međunarodnom kretanju kapitala posebno mjesto imaju međudržavni krediti, krediti međunarodnih organizacija, bankarske pozajmice
Cilj međunarodnog finansiranja je, na jednoj strani, obezbijeđenje potrebnog iznosa i najpovoljnihe strukture sredstava iz međunarodnih izvora za ostvarivanje poslovnih podhavata i, na drugoj strani, ekonomski najracionalnije ulaganje slobodnih sredstava kroz međunarodne transakcije.
Međunarodno finansiranje omogućuje racionalnu upotrebu finansijskih sredstava jer se ova usmjerevaju u regione i sektore gdje je njihova efikasnost u korišćenju najveća; razbijaju se uski nacionalni okviri i kriterijumi u alokaciji kapitala i novca. U tom pogledu ostaje potreba da korisnik ovakvih izvora osigura cjelishodan režim apsorpcije(selekcija projekata, selekcija finansijskih izvora, uslovi i vrijeme implementacije, održavanje okvira dopuštane granice finansiranja itd).
Izvor za fiansiranje MFI predstavljaju njihovi vlastiti izvori, sredstva koja se akumuliraju oplatom plasiranih kredita, prihodi koje ostvaruje svojim poslovanjem
Mnoge zemlje su spremne da se uključe e u razvoj međunarodne monetarne saradnje i finansiranja čak kad bi to ograničavalo njihovu slobodu u vođenju monetarne i drugih segmenta ekonomske politike.
Pregovaračka snaga zemlje nije uvijek ista kada se radi o međunarodnom kreditiranju. Mnoge zemlje su spremne da pristanu na mijenjanje segmenata ekonomske politike, postojeću praksu i zakonodavstvo. Direktan uslov odnosa u pregovaranju sa MFI predstavlja visina kvote ili kapitala koju zemlje uplaćuju , ekonomska snaga zemlje kao i odnosi na političkoj sceni, nacionalni tržišni odnosi i domaće zakonodavstvo. Zemlje kroz međunarodno finansiranje na neki način su primorane da prate svjetske trendove, standarde na nove načine privređivanja, da ograničavaju ili selektuju državni intervencionizam i protekcionizam kroz liberalizaciju tržišta i kretanja kapitala.
Samo zaduživanje i korištenje međunarodnih kredita ne mora nužno rezultirati povećanjem rasta i poboljšanjem drugih makroekonomskih varijabli. Ono pretpostavlja dobro upravljanje , odgovorno i sistematično rješavanje mnogih reformskih pitanja i prilagođavanje ekonmske i društvene strukture.
Uticaj međunarodnog finansiranja
Motivi, dimenzije i tehnike međunarodnog kretanja kapitala razlikuju se prema oblicima transakcija kapitalom tj. da li su direktne investicije, portfolio investicije ili pak međunarodni krediti. Pojedine zemlje bilo da su davaoci ili primaoci sredstava takođe imaju različitu strukturu priliva ili odliva u zavisnosi karakteristika njihovih sopstvenih ekonomiija.
Postoji makroekonomska povezanost osnovnih privrednih procesa u domaćoj ekonomomiji sa platnim bilansom. Platni bilans je statitstički pregled svih ekonomskih transackcija između rezidenata jedne zemlje I nerezidenata u određenom periodu. On bilježi promjene međunarodnih obaveza i potraživanja u toku jedne godine. Osnovni računi platnog bilansa su tekuci račun ( uvoz -izvoz roba i usluga , primarni I sekundarni dohodak, jednostrani transferi) , kapitalni račun ( kapitalne transfere I kupoprodaju nefinansijske aktive ) i finansijski račun ( obuhvata prodaju domaće finansijske aktive strancima i kupovinu strane finansijske aktive, transakcije deviznih rezervi. Finansijski račun obuhvata direktne investicije , portfolio investicije , finansijske derivate i ostale investicije kao kratkoročni i dugoročni krediti trgovinski krediti , krediti MFI itd. .
Sve transakcije (osim onih u finansijskim stavkama) koje se odnose na ekonomske vrijednosti i koje se odvijaju između rezidentnih i nerezidentnih tijela su obuhvaćene na tekućem računu. Radi se o transakcijama poslovnih subjekata kojima se stvaraju vrijednosti i kao takve ulaze u obračun bruto-domaćeg proizvoda . Za razliku od njih na transakcije na kapitalnom finansijskom računu predstavljaju prijenos dijela već stvorenog dohotka u obliku štednje iz jedne zemlje u drugu. Tekuće transakcije povećavaju obim svjetskog dohodka kapitalno-finansijske transakcije evidentiraju preraspodjelu njegovog održivog dijela.
MMF i druge MFI su dugi niz godina koristile kriterijum da deficit tekućeg računa nije održiv ukoliko prelazi nivo 5% BDP. To pravilo se nije uvijek potvrđivalo. Ako se pođe od činjenice da se svaki deficit tekućeg računa mora finansirati , odnosno moraju postojati izvori finansiraranja, onda se može reći da je deficit tekućeg računa održiv u onom mjeri i onim rokovima za koje povjerioci vjeruju da je održiv. Dokle god finansijska tržišta imaju povjerenja da će zemlja dužnik moći i željeti da redovno finansira svoje obaveze ( sagledavajući ekonomsku politiku zemlje u narednom periodu) , dužnička kriza neće nastupiti. Ukoliko presuše izvori finansiranja i nastane vrijeme za otplatu kredita može doći do smanjenja novčane mase i pojave recesije . Izvori finansiranja deficita tekuceg racuna su direktne investicije,ali sve vise i stavke na finansijskom računu .
Priliv ili odliv kapitala, objašnjavali su se potrebom da se finansira deficit ili investira suficit tekućih transakcija. Ukazivano je na vezu između tih transakcija i privrednog razvoja i povećanja stope društvenog proizvoda. Deficit na tekućem računu se efikasno eliminiše suficitom na kapitalnom računu. Uvoz kapitala( kroz direktne investicije , kapitalne trasfere, kredite itd) na kapitalnom računu, je poželjan saldo za razliku od većeg uvoza na tekćem računu. Uvoz kapitala pomaže pokretanju razvoja, aktivnosti malih i srednjih predzeća, veći izvoz, koji svi zajedno mogu da doprinesu stvaranju nove vrijednosti i smanjenju ino-duga.
Međunarodno finansiranje za zemlju korisnika kredita ima veću korisnost u odnosu na domaće izvore finansiranja. Visok kreditni rejting omogućava pristup MFI povoljnim izvorima finansiranja tako da njihovi plasmani u vidu kredita zemljama karakterišu dobri finansijski uslovi u vidu kamatne stope, roka i načina otplate , troškova. Osim što je to za Bosnu i Hercegovinu značajan izvor snabijevanja kapitalom značajan je i uvijek prateći pristup znanjima , tehnologiji i savremenoj praksi u vrijeme globalizacije. Medjunarodni zajmovni kapital jos uvijek je osnov za dostizanje pozitivnih makroekonomskih indikatora i finansijski instument vodjenja ekonomske politike svih nivoa vlasti u BIH.
Potreba angažovanju tuđih sredstava nameće obavezu procjene nivoa povoljnosti. Pošto se situacija na finansijskim tržištima, domaćim i stranim stalno mijenja to potrebe za sredstvima treba blagovremeno cijeneniti u cilju pronalaženja podobne i najpovoljnije strukture finansiranja..
Eksterno finanasiranje u uslovima tranzicije
Bosna i Hercegovina je po zaključivanju Dejtonskog mirovnog ugovora ostala opredjeljena za korištenje eksternog finansiranja za potrebe efikasne tranzicije. Za uspješan tok tranzicije neophodni su odgovorajući makroekonomski preduslovi i procesi koji se vezuju za privatizaciju preduzeća , razvoj finansijskih tržišta ,radikalnu liberalizaciju tržišta, uvođenje demokratije . Tranzicija bi trebalo da donese potpune efekte na duži rok. Formulisanje strategije ekonomskog i društvenog rasta trebalo bi da bude u funkciji uspješne tranzicije. BIH je ostvarila uspješnu saradnju sa MFI, ali nije dovršila neophodne reforme i prelazak na tržišnu privredu jos uvijek nije dao svoje konačne rezultate: konkurentu privedu privlačnu za strana ulaganja , adekvatnu privrednu strukturu koja će uticati da se smanjuje defiicit na tekućem računu i uravnoteži bilans trgovanja, poveća izvoz ne primarnih i reprodukcionih materijala već proizvoda u koje su ugrađene visoke tehnologije, stvaranje poslovnog ambiijenta privlačanog i sigurnog za direktne investicije u sektore koje stvaraju vrijednost razvijeno finansksijsko tržište koje djeluje u sinergiji sa privredom. Dosadašnji period tranzicije praćen je finansiranjem različitih investicioni projekta i programa razvojnih politika iz eksternih izvora
Postavlja se pitanje da li se zaduživati u uslovima kad još uvijek nismo završili tranziciju . U situaciji kad u zemlji u tranziciji nema domaće akumulacije ili je nedovoljna za finansiranje privrednog rasta i završetak tranzicijskih procesa jedina moguća alternativa za finansiranje su sredstva iz inostranstva. Glavni izazov eksternog zaduživanja Bosne i Hercegovine usmjeren je na potrebu provođenja neophodnih ekonomskih reformi u cilju dostizanja samoodrživog rasta. U tom pogledu , korištenje eksternih izvora ostaje i dalje važno i poželjno.
Koristenje međunarodnih finanijskih izvora u BIH.
Zakonski osnov za zaduživanje i izdavanje garancija u Bosni i Hercegovini sadržan je u Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine kao i Zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodih ugovora.
Postoji specifičnost korištenja međunarodnih izvora u konstekstu Ustavnih i zakonskih nadležnosti u Bosni i Hercegovini. Bosna i Herecegovina , kao nosilac međuanrodnog subjektiviteta je direktno u ugovornom odnosu sa MFI u stvaranju obaveza spoljnog duga i zaduživanja za potrebe entitetskih vlada, Brčko Distrikta i državnih institucija. Prava i obaveze definisane međunrodinim finansijskim ugovorom se u potpunosti supsidijarno prenose sa BIH kroz instrument podugovora sa entitetima i Brčko Distiktom. Bosna i Hercegovina, naslonjena na solidarnu odgovornost dva entiteta i Brčko Distrikta , ostaje nosilac odgovornosti za preuzete obaveze prema kreditorima .
Bosna i Hercegovina u ostvarivanju makroekonomskih indikatora rasta i razvoja, tranzcijskih učinaka , podršku budžetima , finansiranje projektih potreba uglavnom koristi međuanrodne izvore finansiranja putem međunarodnih finansijskih institucija. Oni imaju efekat katalizatora za investicije privatnog kapitala u pojedine sektore , generišu izmjenu poslovnog ambijenta i zakonodavstva da bi apsorpcija stranih direktnih investicja i priliv kapitala u zemlji bio efikasniji.
Međunarodne finansijske institucije
Bosna i Hercegovina je ostvarila visok nivo saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama radi podrške tranziciji i ekonomskom rastu. U prethodom . Kao glavni posuđivači zajmovnog kapitala su međunarodne finansijske instititucije.
Međunarodne finansijske institucije (MFI) su nastale kao rezultat potrebe saradnje različitih zemalja svijeta po pitanju međunarodnih finansijskih odnosa. Za organe vlasti u zemljama saradnja predstavalja izazovno područje za oblikovanje ekonomske politike i dosezanje određenog nivoa rasta i razvoja. Osnivaju se međudržavnim ugovorom/sporazumom /konvencijom više suverenih zemalja sa osnovnim ciljem slobodne međunarodne trgovine i kretanja kapitala , rasta ekonomije, povećanje zaposlenosti, životnog standarda i smanjenja siromaštva, rasta realnog dohotka i efikasnog korištenje proizvodnih resursa.
Zemlje pojedinačno,u saradnji sa MFI ostvaruju razvojne, finansijske, monetarne i druge ciljeve u rješavanju svojih potreba i prioriteta.
Međunarodne finansijske institucije sa kojim Bosna i Hercegovina ostvaruje saradnju su: Međunarodni monetarni fond (IMF), Svjetska banka (WB) putem grupacije Svjetske banke do 30.06.2014.godine - Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB), Razvojne banke Vijeća evrope (CEB), OPEC fond za međunarodni razvoj (OFID), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD)
Daljom razgradnom finansijskih institucija afilijacije privatnog sektora koji traži svoju šansu za oplodnju i investiranje zbeg velikih rizika . Tako nastaju banke koje se specijaliziraju za oblasti i regione . ( Afrička banaka za razvoj , Inter američka razvojna banka , Azijska banka za razvoj i druge..)
Osim MFI kao mulitilateralnim finansijskim insitucijama Bosna i Hercegovina održava visok nivo saradnje sa bilateralnim finansijskim insitucijama. Bilateralna saradnja sa pojednim zemljama , nihovim vladama ili insitucijama i agencijama , znasnovana je na bilateralnim odnosima u oblastima privredne , finansijske , naučne i tehničke saradnje. Nivo razvijenosti bilateralnih odnosa između pojedinih zemalja odraz je odrđenog nivoa ekonomske, političke saradnje , zajedničkih ciljeva i interesa. Najznačajniju bilateralnu saradnju Bosna i Hercegovina ostvaruje sa : Razvojna banka SR Njemačke (KfW), Saudisjkim fondom za razvoj Kraljevine Saudijske Arabije (SFD), Kuvajtskim razvojnim fondom, Kuvajta (KFAED) , USAID , Ured kreditnog instituta Kraljevine Španije, Švedska razvojna agencija – SIDA , SECO Švicarska , Razvojnim agencijama pojedinih zemalja , Izvozim bankama Južne Koreje, i dr.
DOKUMENTI
INFORMACIJE
Pregled finansijskih ugovora u postupku zaključivanja na dan 31.01.2023.
AKTUELNO
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
fax: +387 33 202 930
e-mail: trezorbih@mft.gov.ba
© 2024. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Sva prava pridržana.
WEB PORTAL
DOSTUPNO NA SVIM REZOLUCIJAMA
