• 22.01.2021

• Klikom na link isprintajte sadržaj ove stranice
• Link prikazuje formu za slanje linka stranice emailom.
• Klikom na link kreirajte i skinite PDF dokument sa sadržajem ove stranice.
• Klikom na link povećajte font sadržaja stranice. 
• Klikom na link smanjite font sadržaja stranice. 

3.1 EVROPSKA INVESTICIONA BANKA- European Investment Bank   ( EIB ) (dostupno na bosanskom jeziku)

OPĆI PODACI

Osnivanje, prinicipi i ciljevi, organi banke

Europska investicijska banka (EIB) je stvorena na temelju Rimskog ugovora 1958. godine kao banka za dugoročno kreditiranje Europske unije. EIB je autonomno, javno financirano tijelo unutar EU. Ustanovljena je 1958. godine na temelju članka 129 i 130 Ugovora o EU-Treaty of European Union (TEU), sada člancima 266 i 267, kao pokušaj promicanja ekonomskog razvitka u EU. Odlučeno je da se osnuje zajednička neovisna kreditna institucija -EIB sa ciljem da se raspodjele troškovi među regijama za izgradnju Europe, odobravanjem dugoročnih kredita u cilju ujedinjena Europe. U tu svrhu banka bi finacirala investicione projekte važne za razvitak EZ.

EIB je autonomno financijsko tijelo unutar EU. EIB financira značajan dio napora za europske integracije (EI). EIB je najznačajniji mulitlateralni distributer zajmova i njegov volumen posuđivanja ima veoma visoku razinu. EIB je jedina među EU institucijama, promičući izravan kontakt sa gospodarskim subjektima koji djeluju u EU , kako u javnom tako i u privatnom sektoru. EIB je ključna riječ u konstituciji EU.
EU financije, bilo one van ili iz proračuna EU, uvijek su strogo kontrolirane od svih država članica.

Ona funkcionira kao neovisna banka – Vijeće ministara i Europski parlament nemaju izravnu kontrolu nad EIB-om. Formalno EIB mora da traži savjet od EK za svoje projekte, ali Komisija nikad nije pravila probleme. Statut banke je dio Rimskog ugovora i on se može izmjeniti samo uz dozvolu i ratifkaciju svih država članica. Kapital Banke nije politički motiviran i nije usredotočena na ekonomski neučinkovite projekte.

Zadaća EIB-a je da doprinjeti ,koristeći sredstva sa tržišta kapitala i vlastite izvore, ravnotežnom i stabilnom funkcioniranju zajedničkog tržišta u interesu Zajednice. U tu svrhu banka će psolovati na neprofitnoj osnovi , odboravajući zajmove i jamstva koje olakšavaju financiranje projekata u mnogim područjima. Djeluje u gotovo 140 zemalja svijeta pomažuci njihove razvojne potrebe. Od osnutka 1958 godine ona je investirala oko trilijun eura.

Banka doprinosi procesu integracija, uravnoteženom razvitku i ekonomskoj i socijalnoj koheziji u zemljama članicama EU. To znači da operativna strategija EIB je da financira održive projekte prema razvojnim ciljevima EU.
EIB ima prioritne ciljeve prema kojima usredotočuje svoje kreditne aktivnosti i koji su sastavni dijelovi njegovog biznis plana:
1. Kohezija i infastruktura. (banka podržava razvoj u manje razvijenim područjima i podržava napore za pridruživanje EU. U ovom cilju je prisutno financiranje različitih sektora: transport i komunikacije, urbana infrastrukutra, investiranje u industriju, zdravstvo i obrazovanje;
2. Potpora malim i srednjim poduzećima. Ona su vodeća snaga EU ekonomije. EU ima 23 milijuna takovih poduzeća kao nositelja 99% gospodarskih aktivnosti i koje zapošljavaju oko 100 miljuna ljudi. Banka tom sektoru pomaže kroz financijske posrednike – banke partnere koji kreditiraju poduzeća koja ispunjavaju kriterije Banke, zatim kroz “joint venture” zajednička ulaganja i izdavanje jamstava trećim osobama za aktivnosti poduzeća.
3. Održivi razvitak
4. Održivost životnog okružja i klimatske promjene. Za potporu u ovom području EIB se usmjerava na područja koja su identificirana Akcionim planom za životno okružje kao što su: promocija života i rada u urbanim sredinama, riješavanja zdravstvenih problema izazvanim zagađenjem i uništavanjem prirode , klimatskim uvjetima i promjenama , zaštita nacionalnih parkova,zaustavljanje propadanja biološke raznovrsnosti itd.);
5. Implementacija inovacija i vještina inicijativa, kako bi se stvorila konkurentska, inovativna i na znanju utemeljena ekonomija EU, koja je sposobna za održivi ekonomski razvoj i bolju socijalnu i ekonomsku koheziiju. U tom pravcu se finaciraju pristup kvalitetnom obrazovanju i obuci, istraživanju i razvoju inovacija i razmjena takvih putem posebno kreirane mreže;

U suštini ovi zadaci usredotočiju se na:
• Projekte za razvitak manje razvijenih regija
• Projekte za moderniziranje ili konvretovanje pothvata ili za razvitak novih aktivnosti koje su potrebne za brz razvitak j zajedničkog tržišta pri čemu su ti projekti takve veličine da ne mogu biti financirani od strane pojedninačnih zemalja članica
• projekti od zajedničkog interesa za više zemalja članica.

Uloga EIB- a se stalno mijenja tako da ona dobiva svoje dodatne funkcije.

Vanjske akitivnosti banke se povećavaju, služi kao potpora strukutralnim fondovima EU, razvoj unutrarnjeg tržišta, podtpora Europskom investicijskom fondu (EIF) kojim i rukovodi.

Banka ima svoje organe upravljanja:

a) Odbor guvernera
Odbor guvernera je komponovan od ministara financija zemalja članica.
On se sastaje jednom godišnje daje osnovne smjernice za kreditnu politku. Uglavnom se odlučuje većinom glasova od kojih 45% mora da predstavlja uloženi kapital, ali je jednogasnost potrebita za važne odluke npr. povećanje kapitala. Odbor guvernera banke odlučuje o novim poslovima i odobravanju kredita. Kada se odlučuje o posuđivanju van teritorije EU u procesu podržavanja EU razvojnih i politika suradnje, banka djeluje zajedno u mandatu sa Ekonomskim vijećem ministara financija (ECOFIN) u EK-i, koji imaju pravni temelj za odlučivanje.

b) Odbor ravnatelja
Odbor ravnatelja je organ koji odlučuje od dodjeli zajmova i jamstava, povećanju kapitala i fiksiranju kamatnih stotpa. Njega čine viši funkcioneri iz zemalja članica, banaka i javnih kreditnih institucja. Europska komisija je predstavljena u Odboru ravntelja banke tako da te dvije institucije imaju intezivan dijalog i suradnju, jer Banka surađuje sa mnogim Općim direkcijama – Directorate General (DG) koje kooridiniraju mnogim EU politkama.

c) Komitet za reviziju
Komitet za reviziju verificira poslovanje banke sukladno zakonu.

Financiranje

EIB nabavlja sredstva za financiranje na tržištu kapitala, na kojem pozajmljuje pod jako povoljnim uvjetima kako bi financirao ciljeve EU, ali i sama izdaje obveznice na europskom tržištu kapitala. Kreditni rejting banke osigurava pribavljanje sredstava po povoljnim uvjetima. EIB kontinuirano prilagođava svoje aktivnosti prema razvitku EU politika kao svojstven servis EU.

Kao banka uživa u svom pravnom legitimitetu i financijskoj autonomiji u odnosu na EU, te vrši psolovanje po striktnim pravilima bankarske prakse, u uskoj suradnji sa bankarskim okružjem, bilo kada pribavlja kapital ili kad sama financira kapitalne projekte. EIB je na svjetskom tržištu kapitala jedan od najvećih posuđivača kapitala. Na njemu nudi različite obveznice i komercijalne papire. EIB skoro sve svoje izvore financiranja pribavlja za kreditne poslove sa tržišta kapitala, zatim od javnih obveznica koje izdaje na burzama. Njezine obveznice dosljedno imaju najveći rejting i shodno tomu najniži interes na kredite, što EIB daje prednost niže cijene u usporedbi sa komercijalnim kreditima drugih institucija.

Proizvodi i usluge

Svojim klijentima EIB omogućuje:
1. Zajmove, kako za privatne tako i za javne subjekte zemalja članica i drugih
2. Tehničku pomoć i savjetodavne usluge , koja se obezbjeđuje od tima širokog spektra ekperata Banke
3. Jamstva , koje se izdaju velikom broju banka, lizing kompaniija, jamstvenim institucijama, fondovima i drugim

Banka odobrava zajmove uglavnom za projekte u zemljama članicama EU i pridruženim zemljama, ali u iznimnim slučajevima mogu se financirati projekti i u drugim zemljama. Veći dio zajmova 95% ide zemljama članicama EU. Za banku nema razlike da li projekte podnose privatne tvrtke ili državne institucije. Projekti unutar EU trebalo bi da doprinose razvoju manje razvijenih regija, olakšaju moderniziranje poduzeća ili da budu od zajedničkog interesa za dvije ili više članica. Osim procjene doprinosa projekta EI, banka takođe procjenjuje da li je projekat siguran i finansijski izvediv i da li ispunjava ekološke kriterije.
Kao banka ona poštuje uobičajena bankovna i ekonomska načela , upravljajući procesom odobravanja zajmova i usko surađuje sa drugim financijskim institucijama. Pri tomu , ona djeluje na neprofitnoj osnovi, kamatne stope na zajmove pokrivaju njegove troškove posuđivanja plus margina od 0,15%.

Politika davanja zajmova od strane EIB mora biti sukladna sa predviđenom EU politkom

Zajmovi . EIB ima dva glavna oblika zajmova:
a) Individualni zajmovi (izravni ) – koji se daju za profitabilne projeke ili programe koji koštaju više od 25 milijuna eura, a koji sukladni sa EIB ciljevima. EIB financira najviše 50% ukupnih troškova projekta. Oni su namjenjeni privatnim i javnim subjektima, uključujući i banke. U takvim projektima se EIB udružuje sa drugim financijskim institucijama i vrši sindiciranje. Banka za takove zajmove nudi: fiksnu kamatnu stopu, fiksnu kamatnu stopu koja se može nakon izvjesnog perioda revidirati, promjenjive kamatne stope. Od troškova obračunava «commitment fee» na odobreni zajam i «non-utilization fee» na nepovučena kreditna sredstava. Kredite odobrava u svim valutama. Otplata kredita je na godišnjem ili polugodišnjim anuitetima. Period otplate je 20 godina, često sa grejs periodom.

b) Intermedijarni zajmovi su kreditne linije koje se dodjeljuju bankama i financijskim intitucijama da bi omogućili financiranje malih i srednjih poduzeća čiji projekti i investirani programi su manji od 25 milijuna eura i za mikrofinanciranje. I u ovim kreditnim linijama EIB učestvuje sa 50% vlastitith sredstava. Banka je tu pomoćni izvor financiranja i surađuje intezivno sa drugim privatnim i državnim financijskim institucijama. Da bi se kvalificirale za ovakve kredite mala i srednja poduzeća moraju da zadovoljavaju kriterije EIB.

c) Specijalni instrumenti koje banka još posjeduje su: Instrument za strukturalno financiranje, Insturument za podjelu rizika koje obrazuje sa EK, Fond za kreditiranje ekspolatacije uglja u tranzicijskim zemljama.

Zajmovi koje daje banka mogu prekoračiti iznos uloženog kapitala maksimalno 250%. Po ovome se EIB razlikuje od ostalih finansijskih institucija (Svjetske banke i dr.) gdje svaka ima maksimalan odnos prilagodbe 1:1 (odnos nepodrmiranog duga prema kapitalu). Razlog za ovakvu financijsku slobodu je što su projekti koje financira banka locirani u industrijalizovanim zemljama, dok se jamstveni kapital nalazi isključivo u financijski jakim europskim zemljama. U odnosu na druge razvojne banke EIB ima kratak period između angažiranja sredstava i stvarne isplate sredstava. Banka ima rezerve od 10% od upisanog kapitala.

Kamatna stopa se može utvrditi prilikom sklapanja ugovora ili pri isplati svake tranše zajma. Primejenjuju se prvenstveno fiksne kamatne stope, ali u izvjesnim slučajevima može da se predvidjeti i varijabilna kamatna stopa. Od 1998. godine pri sklapanju ugovora o zajmu može se predvidjeti i revizija kamatne stope: za određeni razdoblje (obično 4-10 godina) utvrđuje se fiksna kamatna stopa, a za preostalo vrijeme može se ugovoriti nova stopa u skladu sa tadašnjim uvjetima. Također se može dogovoriti plaćanje bulletinga tj. situacije kad korisnik zajma cijelo vrijeme plaća samo kamatu da bi na dan dospjeća kredita isplatio cjelokupni iznos zajma.

Za zajam zainteresirani subjekti mogu da podnose zahtjev. Zahtjev se razmatra i ne bi trebalo da bude odbijen ako se radi o zajmu koji je pogodan za financiranje od strane EIB (sukladno njegovim područjima financiranja, ciljevima EU i njenim politikama, da su u skaldu sa okružjem).

EIB poštiva faze projektnog cilklusa. Uz zahjtev za kredit se podnosi opis projekta u kojem su dati njegovi elementi koji će biti predmetom procjenjivanja. U fazi procjenjivanja se sagledava konzisentnost sa ciljevima EU, održivost, tehnički aspekti projekta, način implementiranja, operacije, uticaj na okoliš, tržišna i marketinška održivost, troškovi i profitabilnost.
Nakon odobrenja od Odbora guvernera , kredit se pregovara i potpisuje, a onda slijedi faza nabavke i raspisivanje tendera na međunarodnom planu. U tijeku implementacije projekta se vrši monitoring s ciljem identificiranja slabosti kako bi se na vrijeme otklonile. Vrši se fizički, financijski monitoring, a nakon okončanja projekta posljednja faza je ex-post evaluacija, koja služi da se izvuku poruke iz financiranih projekata, uoče dalje potrebe i sve ta iskustva ugrade u novi planski proces.

Saradnja sa Europskom komisijom i drugim financijskim institucijama

Saradnja sa EK poprima različite forme jer EIB finansira različite inicijative EK u oblastima istraživanja i razvoja, finansiranju novih tehnologija, finansiranju sinergetskih kulturnih projekata, podržavanje strukuralnih fondova EU.

U cilju smanjenja velikog EU investicionog gapa i ubrzanog financiranja kapitala u infastrukturalne projekte, EIB je preuzeo više odogovrnosti u 90-im godinama u pravcu osnivanja Europskog investicijskog fonda (EIF) u kojem EIB ima upisano 40% kapitala, dok ostale institucije posjeduju ostatak.

Na temelju zaključaka Europskog vijeća iz marta 2000. godine, a u clju davanja potpore malim i srednjim poduzećima, osnovana je Grupa EIB koju čine EIB, Europski investicijski fond. Najveći akcionar u EIF-u je EIB sa učešćem od 60,5%, zatim slijedi EK sa 30% a ostatak od 9,5% predstavlja učešće drugih europskih banaka i drugih financijskih institucija. EIB je donijela odluku da dio svog profita usmejrava prema EIF-u. EIF odobrava srednjoročne i dugoročne zajmove, izdaje jamstva , a angažira sredstva i u vidu preduzetničkog kapitala (zajednička ulaganja).
EIB posjeduje 30 % dionica u EBRD koja je 1990. godine osnovana da podrži tranziciju zemalja središnje i istočne Europe ka tržišnoj ekonomiji.

Za svoje operacije van EU EIB je u uskoj suradnji sa Svjetskom bankom i velikim brojem multilateralnim bankama regionalnog karaktera (Inter-američka razvojna banka, Afrička razvojna banka, Azijska razvojna banka, Nordijska investiociona banka) i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja podržava operacije u Sredipnjoj i Istočnoj Europi. Sa njima razmjenjuju informacije , osmišljava multilateralnu akciju , zajedno kreiraju misije za financiranje programa, odlučuju o zajedničkim sferama financiranja, koje podržavaju zajedničke strateške ciljeve.

Kapital banke , članstvo zemlje i financijska pozicija BIH

Osnivači su sve zemlje članice u EU, njih 27. Učešće svake zemlje u dioničkom kapitalu je određeno na osnovu formule koja u obzir uzima ekonomski razvoj svake zemlje, izražen u bruto domaćem proizvodu (BDP) u vrijeme pristupanja. Najveći dioničari su 4 najrazvijenije zemlje Evrope, a ukupni upisani kapital (2020godina) je više od 248,8 milijarde eura , od čega je uplaćeno 22,2 milijardi eura.
Prema statutu ostatak duga na zajmove i kredite ne smije prelaziti 250% od iznosa kapitala.

Najveći iznos kredita odobrava zemljama članicama, a od 1994. godine svojim operacijama podržava razvoj slabije razvijenih područja i daje doprinos u toj misiji strukturalnim fondovima EU.
Bosna i Hecegovina , s obzirom da nije članica Evropske zajednice , nema učešće u kapitalu banke . Iako nije punopravna članica, EIB kontinurano pomaže i finansira putem dugoročnih zajmova i pozajmica projektne potrebe u Bosni i Hercegovini usmjerene na postizanje održivog rasta i razvoja i stvaranjem poslovnog ambijenta za sticanje kandidatnskog statusa za ulazak u EU.

Suradnja i osnosi između BIH i EIB

Bosna i Hercegovina i Evropska investiciona banka su zaključile Okvirni sporazum kojim se rukovode aktivnosti EIB-a u Bosni i Hercegovini 9. novembra 2000. godine, te novi Okvirni sporazum kojim se rukovode aktivnosti EIB-a u Bosni i Hercegovini 17. decembra 2007. godine u Luksemburgu i 27. decembra 2007. godine u Sarajevu.

Suradnja Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke se prije svega ogleda u ulaganjima EIB-a u Bosni i Hercegovini za financiranje širokog spektra projekata (cestovna infrastruktura, posebno finansiranje Koridora Vc, željeznice, energetski sektor, vodosnabdijevanje izbrinjavanje otpadnih voda, zdravstvo i ulaganja u obnovljive izvore energije kao i ulaganja namjenjena za kreditiranje malih i srednjih poduzeća u BiH putem financijskog sektora.

Do kraja 2020. godine EIB je u Bosnu i Hercegovinu investirala oko 2.95 milijardi EUR u vidu dugoročnih zajmova kao i u vidu intermedijarnih zajmova u vidu pozajmica bankama u BIH za kreiranje kreditnih linija za mala i sredsnja poduzeća.