Odnosi sa financijskim institucijama

22.01.2021

Pošalji dokument na e-mail

E-mail pošiljaoca (*):

E-mail primaoca (*):

Komentar:

3.2 PODNASLOV : EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK ( Eurpean Bank for Reconstruction and Development) –EBRD

OPĆI PODACI

Utemeljenje , smjerovi djelovanja , temeljni kapital, finanaciranje

Na dan 18.studenog 1989. godine francuski predsjednik Miteran je pozvao predsjednike vlada Europske zajednice na radnu večeru gdje je lansirao ideju o utemeljenju europske banke radi potpore razvoja u Istočnoj Europi. Posije neophodne prireme od strane grupe zemalja G7 počeli su pregovori i 15. travnja 1991. godine je utemljena EBRD.

Europska banka za obnovu i razvitak je jedina međunarodna financijska institucija koja je stvorena da omogući pomoć zemljama Centralne i Istočne Evrope, koje primjenjuju demokra-tske principe višestranačke demokracije, u procesu tranzicije na tržišno gospodarstvo, privatizaciji, reformi financijskog sektora stimulirajući izravne investicije i očuvanje okoliša.

Banka ima za cilj provedbu strukturne i sektorske gospodarske reforme, uključujući i tu demonopolizaciju, decentralizaciju i privatizaciiju, a vodeći računa o pojedinačnim potrebama zemalja koje se nalaze na različitim stupnjevima tranzicije. Njene aktivnosti uključuju i unaprijeđenje aktivnosti privatnog sektora, jačanje financijskih institucija, jačanje pravnog sustava i razvitak infrastrukture.

Financijska sredstva banke u primarno usmjerena na financiranje privatnih poduzeća ili državnih poduzeća u kojima se provodi privatizacija, kao i na stvaranje novih tvrtki , uključujući tu i zajednička ulaganja u regiju sa međunarodnim strateškim investitorima. Glavni cilj je da se ohrabri investiranje u regiju, a banka radi u partnerstvu sa drugim investitorima i zajmodavcima kako bi osigurala zajmove, dionički kapital ili jamstva. Ovome treba dodati financiranje u infrastrukturu, telekomunikacije, promet i energetsko okružje.

Članstvo u EBRD je otvoreno za sve europske zemlje i neeuropske zemlje koje su članice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), EIB-a. Banka ima 69 dioničara među kojima je EIB, EU i njihove zemlje članice. Članice banke su i neke vaneuropske zemlje kao SAD i Japan i Australija. Početni upisani kapital je 10 milijardi ECU od toga je 30% uplaćeno u dionički kapital u pet rata od 1991. godine, dok je ostalo jamstveni kapital (dionice po pozivu). Revizija veličine kapitala se vrši svakih 5 godina. Na koncu 2019.godine ukupni upisani kapitl banke iznosio je 29,754.68 milijuna EUR-a što odgovora 2,975,468 upisaih dionica . Od toga uplaćeni dio (paid –in ) iznosi 6,216.71 milijun EUR, a kapital po pozivu 23,537.97 milijun EURa.

1995. godine Odbor guvernera je dionice za Jugoslaviju podjelio na njene republike sukcesore prema procentima koje su upotrebljavali međuanrodne financijske intitucije MMF i Svjetska banka.

Autoritet u Banci povjeren je Odboru guvernera, za koji svaka zemlja imenuje guvernera i zamjenika na period od tri godine. Odbor ravnatelja koji ima 23 člana imenuju guverneri na 3 godine. Odbor guvernera je odgovoran za pravac u kojem se odvija djelatnost banke, uključujući donošenje politka, donošenje odluka za odobravanje projekata i proračuna. Predsjednika bira odbor na period od 4 godine.

Za projekte privatnog sektora Banka je spemna da osigura 35% kapitala za pojedinačni projekat ili tvrtku u vidu duga ili dionica. Određivanje cijene duga, prije svega odražava komercijalni rizik projekata, a ravna se prema preovladavajućim uvjetima na tržištu sindicijarnih zajmova. Prilikom određivanja cijene duga važan je i rizik određen za zemlju u kojoj se implementira projekat. Banka također financira infrastrukturne projekte i spremana je da osigura za njih kredit ili dionički kapital.

Osim toga što osigurava vlastiti kapital iz svoje zemlje djelovanja banka nastoji da privuče i međunarodni kapital na ova tržišta. Ona radi sa financijskim institucijama da bi se pomogao razvoj projekta privatnog sektora. Trenutno glavni način mobiliziranja stranog investiranja u projekte privatnog sektora je sudjelovanje banaka u zajmovima EBRD. Kroz mehanizam sudjelovanja svaka banka zajmodavac može da ima koristi od statusa EBRD-a kao povlaštenog vjerovnika. Banka surađuje i sa drugim vjerovnicima npr. sa bankama u zemljama djelovanja, sa ostalim institucijama koje su spremne da preuzmu rizike kao što su izvozne agencije, investiciona osiguravajuća društva i druge međunarodne institucije.

EBRD ostvaruje koristi od svog statusa međunarodne institucije sa trostrukim A kreditnim rejtingom –sukladno tome politka EBRD je sljedeća:
- ne reprogramirati otplatu dugova i ne sudjelovati u aranžmanima za reprogramiranje dugova koji se odnose na njene zajmove date zemljama faktorima ili za koje jamče zemlje djelovanja
- ne reprogramirati zajmove date zajmoprimcima iz privatnog sektora ukoliko je nespospobnost zajmoprimca da otpalti dug vezana za općti manjak deviza u zemlji zajmoprimca

EBRD pored toga što osigurava svoj kapital, mobilira kapital za svoje zajmoprimatelje . Sindiciranje je važna komponenta koji banka provodi. Banke sudionici u sindikatima su izabrane na temelju njihovih aktivnosti na lokalnim tržištima, želje zajmoprimatelja da ustanovi i ili zadrži veze sa međunarodnim bankama i od iskustva EBRD, odnosno njezinog poznavanja bankarske zajednice. Tehnika koja se primjenjuje sastoji se u sudjelovanju u zajmovima koje nadzire EBRD.
EBRD surađuje sa izvoznim agencijama tj agencijama za izvozne kredite gdje one u kombinaciiji sa EBRD fondovima financiraju odobrene projekte javnog sektora.

Financijski proizvodi

Jedna od velikih prednosti EBRD je da može da djeluje u privatnom i državnom sektoru. Ona u praksi povezuje principe razvojnog i trgovačkog bankarastva i osigurava izvore financiranja za novoprivatizirana poduzeća i za financijsku infrastrukutru projekata koji podstiču javni sektor.
EBRD je fleksibilna i korisit čitav iniz financijskih instrumenata po mjeri projekata. Ona nudi: zajmove, plasman u dionički kapital i jamstva . Ona nudi i tehničku suradnju u svezi sa projektom ako je financira zajedno sa bilataeralnim donatorima. Sektori djelovanja su : agrobiznis, energetski sektor , proizvodnja i usluge, ulaganje u dionice poduzeća, financijske insitutcije , prirodni izvori energije i općtinska infrastruktura i pravne reforme.

U organizacionom smislu banka se sastoji od odjeljenja u kojima rade timovi eksperata kako za privatni tako i za državni sektor. Timovi za zemlje osiguravaju primjenu konzistentne politke banke za određenu zemlju.

Projektne faze.

Zemlja koja podnosi zahtjev za zajmove mora da prođe kroz faze projektnog ciklusa.
EBRD projektni ciklus se sastoji iz nekoliko faza. Da bi se došlo od inicijative do poptisivanja potrebno je da prođe i šest mjeseci. U nekim slučajevima to može biti i kraće što zavisi od vrste projekta:
1. INICIJATIVA
Zainteresovana zemlja ili subjekat podnosi zahtjev u formi i sa elementima koji se od njega očekuju, iz koje se može zaključiti da li je projekta pogodan za financiranje.
2. EBRD PREGLED
Ovo je najsloženija faza jer obuhata nekoliko vrsta pregleda. Obavlja ih poseban Komitet za operacije EBRD. Prvi je konceptualni pregled u kojem Banka odobrava koncept projekta, njegovu strukutru, predloženo financiranje, što nakon uspješne ocjene rezultira potpisvanjem Mandantnog pisma sa korisnikom u kojem se podvlači projektni plan, troškovi i odgovornosti. Drugi pregled je konačni pregled u kojem se usvaja okvir za uslove i rokove budućeg kredita. Treći pregled vrši Odbor ravnatelja na kojem se projekat prezentira i odobrava.
3. POTPISIVANJE
U fazi potpisivanja Banka i klijent potpisuju ugovor nakon što je za obje strane pravno obvezujući dokument.
4. DOZNAČAVANJE
Banka nakon potpisanog ugovora i usuglašenih uvjeta i rokova vrši transfer sredstava na račun klijenta kod komercijalnih aranžmana. Kod suverenih aranžamana sa državama članicama doznake sredstava se realiziraju nakon što se ispune svi pravni uvjeti za stjecanje efektivnosti.
5. OTPLATA
Nakon implementiranja projekta klijent vrši otplatu zajma po ugovorenim uvjetima i otplatnom planu.
6. PRODAJA AKTIVE

7. KONAČNO DOSPJEĆE
Je zadnji datum kad se kredit otplaćuje.
8. ZAVRŠETAK
Nastaje kad se cijeli zajam otplati .

U kreiranju svojih zajmova i drugih financijskih proizvoda Banka djeluje sa visokim stupnjem fleksibilnosti. Fleksibilnost podrazumijeva oblikvoanje takvih zajmova koji će odgovarati potrebama klijenta i projekata i njihovoj izloženosti riziku. Ovakva politka potiče analizu interesnih stopa i izlaganje valute valutnom riziku, da bi se utvrdile najpodesnije valute i formule kamatnih stopa za zajmprimca.

Valuta – izbor valute trebalo bi vršiti nakon analize novčanih tokova u stranoj valuti. U ovoj analizi bi trebalo uzeti u obzir prihode koje projekat donosi i troškove projekta. U općoj verziji projekta projekat bi trebalo da je financiran u onoj valuti ili kombinaciji valuta u kojoj se stvara prihod, kako bi se izbjeglo izlaganje valute riziku.
Naravno pri tome se mora u obzir uzeti i faktori kao sto je konkurentska situacija proizvoda u odnosu na konkurente projekata na izvoznim tržištima. Treba utvrditi kakva je makroekono-ska situacija u zemlji, njena politka deviznog tečaja, i suradanja sa drugim zemljama EU.
Ukoliko projekat donosi mali ili gotovo nikakav prihod u stranoj valuti izbor valute je složeniji. U ovom slučaju zajam treba vratiti iz dohodka koji se ostvaruje u lokalnoj valuti. Ukoliko je lokalna valuta povezana sa većim brojem valuta u korpi - nasuprot valutama koje slobodno flukturiraju onda bi ova valuta bila u jednakoj mjeri vezana za USD ili EURO.

Dospjelost zajma
Zajmovi koji nemaju državno jamstvo , normalno dospjevaju u razdloblju od 10 godina, a zajmovi za koje jamči država u razdloblju 15 godina.

Osnovica za kamatnu stopu
U izboru kamatne stope banka nudi fleksibilnost. Zajmovi se mogu dati na bazi fiksne, promjenjive interesne stope (libor) ili na bazi promjenjive interesne stope koja ima svoju gornju granicu (cap) ili donju ima i gornju i donju granicu (collar).

Izbor između financiranja na bazi fiksne i promjenjive interesne stope trebalo bi pažljivo napraviti, uzimajući u obzir osjetljivost klijenta i projekta, kretanja interesnih stopa, strukturu neizmirenih dugoročnih i kratkoročnih dugova. Izbor interesne stope je veoma važana zadatak jer je izravno povezan sa profitabilnošću banke. Zbog toga za svaki kredit treba izraditi izračune održivotsti projekta u uvjetima različith interesnih stopa. Najbolje bi bilo da u strukturi financiranja projekta sudjeluju zajmovi i sa fiksnim i promejnjivim intresnim stopama.
- Zajmovi sa promjenjivim interesnim stopama kamata se određuje na temelju LIBOR za 3 ili 6 mjeseci plus kreditna marža. LIBOR je fiksiran tromjesečno ili šestomjesečno na bazi kotiranja u bankama sa centrom u Londonu. Plaćanje interesa na temelju LIBOR, se kod većine valuta, računa na bazi uvjeta koji postoje ne tržištu novca. To je interes koju klijent treba da plati povećava se iz dana u dan na neizmireni iznos zajma na bazi 360 dana u godini, za stvarni broj dana u kamatnom razdoblju.
- Fiksna interesna stopa je stopa koju trezor dobija na međunarodnom swop tržištima i tržištiam opcija. Jednom kada se interesna stopra fiksira ona ostaje sve do otplate zajma. S obzirom na to da swop tržišta omogućavaju financiranje na bazi zajmova sa fiksnom interesnom stopom sa rokom dospjeća 10 godina, kod zajmova na bazi fiksnih interesnih stopa koje imaju rok preko 10 godina trebalo bi ponovo fiksirati interesnu stopu istekom tog razdoblja.
Ukoliko je plan vučenja zajma i plan otplate zajma pogledu iznosa i datuma poznat interesna stopa se može fiksirati kada zajam stupi na snagu ili kad se ispune uvjeti za efektivnost ili u bilo koje vrijeme do dana pre prve isplate
Ukoliko plan vučenja zajma mora da ostane otvoren u pogledu iznosa i vemena, interesna stopa može biti fiksirana pri svakom pojedinačnom vučenju za odgovorajući iznos. U vrijeme isplate sve pojedinačne tranše zajma biti će konsolidirane u jednu tranšu sa jednom interesnom stopom.
- Zajam na temelju promjenjivih interesnih stopa sa gornjom granicom se odobravaju kao osiguranje od rasta interesnih stopa. Na taj način bazna interesna stopa LIBOR neće prijeći gornju granicu. Ova gornja granica, kao i svako drugo osiguranje, nosi sa sobom premiju osiguranja, koja može biti plaćena unaprijed ili alternativno od strane zajmoprimca. Premija bi se financirala iz početnih prihoda zajma a otplatila bi se tijekom trajanja zajma. Ona se izražava kao postotak od ukupnog iznosa zajma. Za ovaj iznos bi klijent bio zadužen prilikom potpisivanja ugovora i ta premija je integrirana u iznos zajma.
- Zajam sa gornjom i donjom granicom promjenjive interesne stope (ovakvi zajmovi imaju kamatnu stopu koja ima gornju granicu i donju granicu). Kod ovih zajmova klijent ne plaća nikakve dodatne troškove s obzirom da je premija na osnovu gornje granice kamatne stope ugrađena u kredit. Što je gornja granica viša može se odrediti niža donja granica.
- Zajam sa participativnom interesnom stopom je svojevrsna kombinacija zajma sa fiksnom i promjenjivom intresnom stopom sa gornjom granicom.

Marže, provizije i troškovi

Marže se dodaju na interesnu stopu koja se plaća na zajam. Državni projekti i projekti koje jamči država nose maržu od 1% godišnje. Kod projekata kod kojih to nije slučaj marže predstavljaju kombinaciju rizika koji je vezan za konkretnu zemlju i rizika koji je vezan za konkretni projekat, a u utvrđuje se u procesu pregovaranja.

Provizije i kamate
Banka naplaćuje provizije i to :
- «front end» provizija od 1% minimalno za odobrenje zajma
- «committment fee» (interes na neiskoristeni dio kredita) kod zajmova sa promjenjivom interesnom stopom koja ima gornju granicu i koda zajmova sa fiksnom interesnom stopom i kod zajmova sa promjenjivom interesnom stopom sa donjom i gornjom granicom i iznosi od 1%
- provizija za konverziju zajma» laon coversion fee «od 0,125% plaća se na iznose koje se konverzuju
- provizija na poništenje ili pretplatu – «prepayment fee» ili «cancelation fee» plaća se 0,125% na pretplaćeni li otkazan iznos
- zatezna kamata –«late payment fee» u iznosu od 2% . Zatezni interes raste na zaostali iznos zajma po međubankarskim tržišnim interesnim stopama za odgovarajući vremenski period plus marža za dodatni kamatni spread od 2%
- ostale provizije

EBRD daje velike mogućnosti konverzije zajma (kad se u ugovorenom zajmu mijenjaju njegovi bitini elementi: interesne stope, valute, rokovi dospjeća).

Odnosi Banke sa članicama i Bosnom i Hercegovinom

Od članstva u toj instituciji Banka izrađuje za svaki srednjoročno razdoblje strategiju prema zemlji. Banka sagledava ambijent općih reformi gdje analizira politčko okružje , vanjsko okružje, zakonsku pravnu reformu, zaštitu okoliša, makroekonomske uvjete za poslovanje banke. Sve su to ulazni inputi na osnovu kojih banka utvrđuje svoje strateške orjentacije i planira svoje operacije sa jedne strane, a sa druge analizira napredak zemlje u procesu tranzicije. Svake godine EBRD izdaje svoj Izvještaj o tranziciji zemalja gdje su identifikovani sektori u kojima je u zemlji ostvaren napredak i njihov uticaj na rast.

U ranijim strategijama EBRD je podržavala ostvarivanje parametara uspješne tranzicije: projekte vezane za veliku i malu privatizaciju, poticanje izvoznih poduzeća i stvaranje dobrog poslovnog ambijenta. Osim sektora poduzeća (prisutna je u sferi agrobiznisa, industrije i telekomunikacija) banka podržava razvitak financijskog sektora gdje u sektoru bankarstva vrši ulaganja u obliku zajmova i dokapitaliziranja , ulaganja u mikrofinancijski sektor, zatim u području infrastrukture (energija transport, komunalna infrastruktura ).

Temelj suradnje BIH i EBRD se zasniva na EBRD strategiji za Bosnu i Hercegovinu koja definira temeljne pravce djelovanja banke i odraz potreba Bosne i Hercegovine za financiranje.
Gotovo svaki strateski dokument sa EBRD sadržavao je ciljeve koji su bili usmjereni na poboljšanje konkurentnosti zemlje i povećanja njezine integracije u regiju, kao i jačanje otpornosti gospodarstva povećanjem energetske sigurnosti. Prelazak ka zelenoj ekonomiji je bila značajan element Bančinog angažmana, s obzirom na veliki intenzitet korištenja energije u BiH ekonomiji i nisku razinu energetske učinkovitosti kako u industrijskom tako i u stambenom sektoru. Pored toga, s obzirom na velike izazove u inkluzivnosti, Banka je promovirala inkluzivni rast na razini projekata.
Imajući sve ovo u vidu, Banka će slijediti sljedeće strateške prioritete u Bosni i Hercegovini u razdoblju 2017-2022:
• Omogućiti izgradnju kapaciteta i jačanje privatnog sektora, uz promicanje komercijalizacije javnih komunalnih poduzeća, i potporu privatizaciji održivih poduzeća u državnom vlasništvu u cilju povećanja Konkurentnosti
• Podržati razvoj ključnih prometnih i energetskih prekograničnih veza sa ciljem promoviranja Integracije u regiju uz istovremeno povećavanje otpornosti gospodarstva, i
• Podržati energetsku učinkovitost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te pomagati općinama u podizanju kvaliteta usluga za promcanje Zelene ekonomije.

Banka je u BiH tradicionalno među najvećim pozajmljivačima.

Aktivni portfolij Europske banke za obnovu i razvitak u Bosni i Hercegovini iznosi 1,308 milijuna eura sa 94 aktivna projekta, od čega se 78 % ulaganja odnosi na infrastrukturu, 16 % u financijske institucije i 7 % u industriju, trgovinu i agrobiznis.

Dosadašnja ulaganja Europske banke za obnovu i razvitak u Bosni i Hercegovini iznose oko 2,545 milijuna eura u 191 finansirana projekata, od čega je povučeno 1,803 milijuna eura.

Članstvo i financijska pozicija BIH u EBRD

Bosna i Hercegovina je članica Europske banke za obnovu i razvitak od 1996. godine i nalazi se u Konstituenci EBRD-a sa Austrijom, Kiprom, Izraelom, Kazahstanom i Maltom.

Bosna i Hercegovina ima upisanu 5.071 dionicu . Nominalna vrijednsot dionice je 10.000 EUR-a što rezultira da je ukupna vrijednost upisanog kapitala 50,71 milijun EUR-a. Od toga je uplaćeni kapital 10,57 milijun dok kapital po pozivu 40,14 milijun EUR.

Od kako je postala članica 1996.godine Bosna i Hercegovina je prihvatila jedno uvećanje kapitala 2010. godine.
1996.godine je njena financijska kapitalana pozicja bila da posjeduje 3.380 uplaćenih dionica

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je dana 13. jula 2011. godine donijelo Odluku o prihvatanju povećanja vrijednosti kapitala Bosne i Hercegovine u Europskoj banci za obnovu i razvitak i to za 1621 dionicu. Stuktura dionica je : (a) uplaćeni kapital u iznosu od 1.700.000,00 EUR, što odgovara broju od 170 dionica dobivenih putem realokacije neto prihoda Banke i (b) upisani kapital u iznosu od 15.210.000,00 EUR, što odgovara broju od 1521 dionice plative po pozivu Banke nakon godišnjeg sastanka EBRD-a 2016. godine. Do sada nije bilo poziva za uplatu dionica.

Suradnja sa drugim međunarodnim fianansijskim institucijama

Saradnja sa donatorima i drugim međunarodnim finansijskim institucijama (MFI) je naročito izražena u BiH. O zajedničkim finansijskim mogućnostima redovno se raspravlja i one se dorađuju tako da je do danas Banka implmentirala zajedničke poslove sa svim MFI i EK, i polako preuzima vodeću ulogu u smislu tehničke pomoći reformama i institucionalnom jačanju. Ova pomoć je usko koordinirana sa Direkcijom za Europske integracije.

Bosna i Hercegovina i dalje ostaje među prioritetnim zemljama za donatorsku zajednicu. EU BiH smatra kao zemlju potencijalnog kandidata za ulazak u EU i kao takva koristi IPA instrument za predpristupnu pomoć. Uloga EBRD je da u tim projektima ulaže u vidu grantova

EBRD je financijer posebnog Investiocioni fond za Zapadni Balkan, koji je postao oprerativan u 2006.godini . Takođe ima svoj specijalni dionički fond iz kojeg se financiraju projekti koji doprinose tranziciji.