Pošalji dokument na e-mail

Plenarno zasjedanje otvorili su Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Erekle Gvaladze, predsjednik Izvršnog odbora TCOP-a. Ovo je bio prvi skup TCOP-a održan u Bosni i Hercegovini, čime je pružena prilika za predstavljanje domaćih iskustava u razvoju trezorskog poslovanja i planova za njegovo daljnje unapređenje.

PEMPAL (Public Expenditure Management Peer-Assisted Learning) mreža je koja povezuje stručnjake za javne finansije iz zemalja Evrope i srednje Azije radi razmjene znanja i iskustava te  unapređenja upravljanja javnim finansijama. Djeluje kroz tri zajednice prakse, posvećene budžetu, trezoru i unutrašnjoj reviziji, u kojima članovi zajednički razmatraju izazove i moguća rješenja u svojim područjima rada.

Prvog dana zasjedanja posebna pažnja posvećena je temama iz Bosne i Hercegovine. Sehija Mujkanović, pomoćnica ministra u Ministarstvu finansija i trezora BiH, predstavila je ulogu i funkcije trezora  u Bosni i Hercegovini. Mario Glibić, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu finansija, održao je izlaganje o digitalizaciji i integraciji planiranja i izvršenja budžeta, dok je Ivana Jovanović, pomoćnica ministra u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, predstavila razvoj trezorskog poslovanja iz perspektive budžetskog korisnika. Nakon izlaganja učesnici      su raspravljali o predstavljenim iskustvima i njihovoj uporedivosti s drugim državama članicama.

Tokom  trodnevnog programa razmatrano je kako napredne digitalne tehnologije mogu povećati transparentnost izvršenja budžeta, unaprijediti upravljanje trezorima te osigurati kvalitetnije računovodstvene podatke i finansijske izvještaje. Među temama su bile povezivanje informacijskih sistema trezora s drugim sistemima javne uprave, primjena digitalnih valuta radi veće transparentnosti budžetskih transakcija te digitalni alati za upravljanje trezorom u trezorskom poslovanju.

Značajan dio zasjedanja bio je posvećen integraciji računovodstva i izvještavanja u informacijske sisteme finansijskog upravljanja te automatizaciji konsolidacije finansijskih izvještaja. Uz stručnjake Svjetske banke, predstavljena su iskustva Republike Koreje, Austrije i Estonije, koja su poslužila kao podloga za raspravu o mogućnostima i izazovima daljnje digitalizacije tih procesa.

Posebno je razmotrena primjena umjetne inteligencije u finansijskom upravljanju i izvještavanju. Predstavljena su nova iskustva zemalja OECD-a, primjer automatizacije funkcionalne klasifikacije rashoda u Brazilu te prvi koraci u primjeni umjetne inteligencije u trezorskom poslovanju Armenije. Učesnici su također razmijenili iskustva o računovodstvenom iskazivanju budžetskih prihoda i rashoda te korištenju podataka iz informacionih  sistema za poboljšanje dnevnih prognoza novčanih tokova.

Rad u manjim grupama omogućio je detaljniju razmjenu iskustava o aktuelnom stanju, prioritetima i preprekama u automatizaciji računovodstva i izvještavanja.